Znakovi i simptomi približavanja smrti
Suočavanje s približavanjem kraja života jedno je od najtežih iskustava za oboljelu osobu i njezinu obitelj. Jedno od najčešćih pitanja koje se tada postavlja jest: “Koliko je vremena ostalo?”
Nažalost, na to pitanje ne postoji pouzdan odgovor. Liječnici, medicinske sestre i drugi zdravstveni djelatnici mogu prepoznati znakove koji upućuju na približavanje smrti, ali nitko ne može sa sigurnošću odrediti koliko će osoba još živjeti.
Važno je razumjeti da se znakovi razlikuju od osobe do osobe. Neki se pojave nekoliko dana prije smrti, neki tjednima ranije, a neki se možda uopće neće razviti.
Dvije faze približavanja smrti
Stručnjaci razlikuju dvije faze koje se najčešće javljaju u posljednjim danima života.
Preaktivna faza umiranja
Ova faza prosječno traje oko dva tjedna, ali može biti znatno kraća ili dulja.
Najčešći znakovi su:
- povećan umor i potreba za snom
- smanjen unos hrane i tekućine
- povlačenje iz društvenih aktivnosti
- slabija komunikacija
- razdoblja zbunjenosti
- promjene u disanju
- osjećaj da osoba vidi preminule članove obitelji
- češće razmišljanje i razgovor o smrti
- pojava oteklina na rukama, nogama ili cijelom tijelu
- povećana potreba za mirom i tišinom.
Aktivna faza umiranja
Aktivna faza obično traje oko tri dana, iako može biti kraća ili dulja.
U ovoj fazi dolazi do izraženijih promjena u radu organizma.
Najčešći znakovi uključuju:
- izrazite promjene ritma disanja, uključujući razdoblja prestanka disanja (apneja)
- otežano gutanje
- nemogućnost uzimanja hrane i tekućine
- sve manju svijest o okolini
- gubitak kontrole mokrenja i stolice
- vrlo malo mokraće tamnije boje
- hladne šake, stopala, ruke i noge
- plavičastu ili ljubičastu boju kože na šakama i stopalima
- pad krvnog tlaka
- vrlo slab puls
- promjene položaja donje čeljusti
- osoba većinu vremena spava ili više ne reagira na okolinu.
Zašto se ovi znakovi javljaju?
Kako se život bliži kraju, organizam postupno usporava svoje funkcije. Mozak, srce, pluća i drugi organi rade sve slabije, pa se zbog toga pojavljuju promjene u disanju, cirkulaciji, svijesti, mokrenju i drugim tjelesnim funkcijama.
Važno je znati da su ove promjene prirodan dio procesa umiranja i najčešće nisu znak patnje.
Što obitelj može učiniti?
U posljednjim danima života najvažnije je biti uz voljenu osobu.
Možda više neće moći razgovarati ili odgovarati, ali se smatra da mnogi ljudi i dalje mogu čuti glas svojih bližnjih.
Zbog toga može pomoći:
- mirno razgovarati s osobom
- držati je za ruku
- stvarati mirno i tiho okruženje
- govoriti riječi ljubavi i zahvalnosti
- poštovati njezine želje i potrebu za odmorom.
Vaša prisutnost često je najveća utjeha koju možete pružiti.
Važno je zapamtiti
Statistički podaci služe samo kao okvirne smjernice. Nijedan pojedinačni znak ne može pouzdano odrediti koliko je vremena preostalo.
Svaka osoba umire na svoj način. Neki znakovi mogu biti vrlo izraženi, dok se kod drugih uopće ne moraju pojaviti.
Ako primijetite promjene koje vas zabrinjavaju ili niste sigurni što znače, obratite se liječniku, medicinskoj sestri ili članu palijativnog tima.
Trebate pomoć?
Koordinator palijativne skrbi u Međimurju
Dom zdravlja Čakovec
mr. sc. Renata Bermanec
☎ 095 915 9410
Posudionica pomagala
Udruga „Pomoć neizlječivima“
☎ 095 915 9410
☎ 099 434 1567
